Naslovna stranica Pitanja i odgovoriKako možemo objasniti Isusovo uskrsnuće?
Pitanja i odgovori

Kako možemo objasniti Isusovo uskrsnuće?

Francisco Varo

Tagovi: Doktrina, Isus Krist
Uskrsnuće Isusa Krista istinski je događaj s povijesnim dokazima. Apostoli su svjedočili svemu što su vidjeli i čuli. Oko 57.godine nakon Krista sveti je Pavao napisao Korinćanima: „Doista, predadoh vam ponajprije što i primih: Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bî pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici.“ (1 Kor 15:3-5).

Kada danas gledamo na ove činjenice pokušavajući pronaći objektivnu istinu onoga što se dogodilo, postavlja nam se pitanje: Odakle dolazi ta izjava da je Isus uskrsnuo od mrtvih? Radi li se tu o manipulaciji stvarnosti koja je imala izvanredne učinke na ljudsku povijest; ili se radi o istinskoj činjenici koja je jednako iznenađujuća danas kao što je to bila i tada njegovim zatečenim učenicima? Jedini način za pronalaženje razumnog odgovora na ova pitanja leži u istraživanju vjerovanja koja su ti ljudi imali vezano za život nakon smrti kako bi otkrili odgovara li pojam uskrsnuća od mrtvih o kojem govore njihovim uvjerenjima.

Na početku, u grčkom svijetu postoje naznake o životu nakon smrti, ali s vrlo osobitim karakteristikama. Had je najčešći koncept od Homera nadalje. Radi s o kući mrtvih, svijetu sjena koji je neka vrsta maglovitog sjećanja na mjesto gdje se nalaze živi. Ali Homer nikada nije zamislio da bi se netko iz Hada mogao vratiti ovom životu. Platon je, s druge strane, spekulirao o reinkarnaciji, ali nikada nije razmatrao stvarnu mogućnost da bi se tijelo nanovo vratilo u život nakon svoje smrti. Drugim riječima, iako je život poslije smrti nešto o čemu se govorilo, sama ideja uskrsnuća u smislu da se pojedinac vrati tjelesnom životu u sadašnjem svijetu, nikada nikome nije pala na pamet.

U Židovstvu je situacija dijelom ista, dijelom drugačija. Tekstovi koji se pojavljuju u Starom Zavjetu nisu puno drugačiji od Homerova Hada. Ljudi su tamo kao u nekom snu. Ali, za razliku od Grka, ovdje postoje vrata koja vode prema nadi. Bog je Jedan, Bog mrtvih i Bog živih, i on vlada u oba svijeta.

Moguća je pobjeda nad smrti. U židovskoj tradiciji postoje znaci da su pojedinci vjerovali u neku vrstu uskrsnuća. Također su iščekivali dolazak Mesije, ali čini se da ova dva događaja nikako nisu povezana. Za svakog židovskog Isusovog suvremenika, ova su dva događaja pripadala različitim sferama. Vjerovali su da će Mesija pobijediti Gospodinove neprijatelje, ponovo uspostaviti vladavinu Hrama u svoj njegovoj časti i čistoći i da će nad cijelim svijetom uspostaviti svoj zakon, ali nikada nisu zamišljali da bi on nakon svoje smrti mogao ponovo ustati: to je nešto što nije bilo pod normalnim uvjerenjima svakog pobožnog i učenog Židova.

To da bi netko ukrao tijelo i izmislio priču da je Isus nanovo uskrsnuo u tom istom tijelu, kao argument koji bi dokazivao da je on Mesija, jednostavno je nezamislivo. Na dan Pedesetnice, prema Djelima Apostolskim, Petar kaže: „Pouzdano dakle neka znade sav dom Izraelov da je toga Isusa kojega vi razapeste Bog učinio i Gospodinom i Kristom.“ (Dj 2:36).

Jedino objašnjenje za svjedočanstvo Apostola jest da su vidjeli nešto što nisu mogli ni zamisliti, nešto za što su znali da su dužni svjedočiti usprkos svojem čuđenju i ismijavanju koje će izazvati.

Bibliografija:
- N. Tom Wright, “Isusovo uskrsnuće i kršćanski izvori,” Gregorianum 83/4 (2002): 615-635; Benedikt XVI, Isus iz Nazareta 2, Ignatius Press, 2011.