Internacionalni kongres na temu „Sveti Josemaria i teološka misao“ otvoren je u Rimu 14.studenog, u prostorima Pontifikalnog Sveučilišta Svetoga Križa. Tijekom tri dana stručnjaci su, predavači i studenti teologije istraživali učenja osnivača Opusa Dei. Velečasni Javier Lopez Diaz, jedan od članova znanstvenog komiteta Kongresa u ovom razgovoru govori o tome kako je Kongres pokrenut i što se nadaju postići kroz tri dana rada i učenja.

Općenito govoreći, koja je osnovna tema ovoga kongresa, i kome je namijenjen?

Velečasni Javier Lopez: Namijenjen je uglavnom predavačima, doktorima i studentima teologije koji su zainteresirani za obnovu teologije kroz živote i učenja svetaca. Mi ćemo osobito proučavati učenja svetog Josemarije, ne stoga što je on izolirani slučaj, već zato što je on osobito prikladan za razjasniti vrijednost svetaca za teologiju.

Zašto je izabrana ova tema? Kako ste do nje došli?

JL: Kako bih objasnio kako je sve počelo, trebam se vratiti na poruku tadašnjeg kardinala Ratzingera na teološkom simpoziju o učenjima svetog Josemarije održanom 1993.godine na Sveučilištu Svetoga Križa, godinu dana nakon beatifikacije osnivača Opusa Dei. Rekao je da je „teologija, u punom smislu riječi kao znanost, podređena znanju koje Bog imao o samom sebi, i o znanju o Bogu kojeg imaju sveci.“

Mislio je ne samo na znanje koje sveci imaju o Bogu u nebeskoj slavi, već također i na znanje koje su počeli primati ovdje na zemlji i koje su nam prenijeli svojim pisanjem, svojim riječima i primjerom. Sveci su ušli u spoznaju Boga „ne samo svojim umom, već čitavim svojim srcem“, jer „sjedinjujuća sila ljubavi prema Bogu vodi ih ne samo tome da se potpuno prepuste ovoj dobroti, već također i dubljem ulasku u ovu istinu.“ Ovo znanje o Bogu koje su postigli sveci vrlo je vrijedno za teologe. Prema tome, zaključuje kardinal Ratzinger, „korisno je, čak i potrebno nama kao teolozima slušati riječi svetaca kako bi otkrili njihovu poruku.”

Ratzinger je također primijetio da poruke svetaca imaju „brojne oblike jer i njih je mnogo i svatko od njih imao je svoju vlastitu karizmu; a u isto je vrijeme jedna, jer svi sveci govore o jednom Kristu, s kojim su ujedinjeni i čije nam bogatstvo pomažu obuhvatiti.“ I tada je postavio pitanje: „U ovoj raznolikoj a opet jedinstvenoj simfoniji, koji naglasak stavlja blaženi Josemaria? Koji stimulans prima teologija u svjetlu njegova učenja?”

Ova su pitanja počela dobivati odgovore u različitim publikacijama, osobito u vrijeme oko kanonizacije svetog Josemarije 2002.godine, ali sve do sada nisu bila detaljno prostudirana što zaslužuju. To je ono što želimo učiniti ovim kongresom.

Tko su govornici na Kongresu?

JL: Kongres će otvoriti prezentacija biskupa Javiera Echevarrije, prelata Opusa Dei, o svetom Josemariji kao prethodniku Drugog vatikanskog koncila u onome što je bila sama njegova srž: univerzalni poziv na svetost. Ovoj se prezentaciji zaista radujemo, osobito zato što je biskup Echevarria privilegirani svjedok života svetog Josemarije i njegovog doprinosa Drugom vatikanskom koncilu.

Onda će biti pet različitih tema o poticajima koje pojedina područja teologije mogu primiti iz učenja svetog Josemarije. Govornici će biti predavači Pontifikalnog Sveučilišta Svetoga Križa i drugih vodećih sveučilišta, kao što su profesor Real Tremblay, s Pontifikalne Akademije. Bit će i tema o inspiraciji koju filozofija može izvući iz misli svetog Josemarije, s radovima Ane Marije Gonzalez, sa Sveučilišta Navarra, Španjolska i profesora Sanguinetija, čiji su radovi o filozofiji znanosti široko poznati. Bit će i tema o kanonskom zakonu.

Završnog dana bit će prezentacija kardinala Kurta Kocha na temu „Sveci i teologija prema misli Josepha Ratzingera/Benedikta XVI”, u vezi s navedenim idejama kongresa koje sam vam maloprije spomenuo.

Postoje neki sveci poput svetog Bonaventure i Svetog Tome Akvinskog koji su pisali duge teološke teze, ali drugi poput svetog Josemarije propovijedali su i naučavali bez pripadanja određenoj znanstvenoj metodi. Kako ovi sveci mogu doprinijeti teologiji kao znanosti?

JLTeologija nije samo rezultat intelektualne spekulacije. Sveti Ivan apostol piše da „onaj tko ne voli, ne poznaje Boga; jer Bog je ljubav“ (1 Iv 4:8). Sveci su istinski voljeli Boga i zato su ga istinski i poznavali. Neki su također svoje znanje o njemu posvetili pisanju. Teologija može imati velike koristi od toga.

Ako su sveci toliko važni za teologiju, zašto je toliko rijetko pronaći njihove navode u teološkim studijama?

JL: Ponekad sveci nisu izravno citirani, ali njihova su učenja prisutna u glavi i srcu teologa i utječu na osnovni pristup, način na koji teolog postavlja svoje argumente i na donošenje samih zaključaka. Ako ih se eksplicitno i ne spominje, to je možda zato što teolog ne može naći način kako bi citirao u znanstvenom radu. To je pitanje kojemu je potreban odgovor, i naš kongres možda pomogne pronaći ga.

U drugim slučajevima učenja svetaca ostavljaju se po strani jer autori smatraju da su izvan znanstvene teološke metode. Znanstvenici se ne obraćaju svecima kao izvoru teologije, po kojima bi otkrivena istina bila lakše razumljiva, te tako gube veliko blago. To je ograničenje načina na koji se odvija teologija, nije pozitivna kvaliteta.

Kako sveti Josemaria doprinosi teologiji?

JL Ako mislite na ono što je danas poznato kao „duhovna teologija“, primjerice, dio teologije na dio teologije koji se brine za razvoj života djece Božje pod djelovanjem Duha Svetoga, mogu reći da je sveti Josemaria bio prvi svetac koji je naučavao općenitu laičku, sekularnu duhovnost. Ostavio nam je ne samo set vodilja za kršćanski život, prihvatljive svakome, već i bogatu doktrinu koja zbog svoga jedinstvenog karaktera stvara duh „posvećivanja u svakodnevnom radu i u ispunjavanju kršćanskih uobičajenih dužnosti“, izrečeno riječima molitve za njegov zagovor. Ovaj duh vodi transformiranju društva iz same srži civilnih, sekularnih aktivnosti u kojima kršćani izgrađuju društvo i Crkvu.

U svetom Josemariji nalazi se temeljno svjetlo Krista i otajstva jedinstva kršćana s Kristom, što nam otvara široku novu panoramu duhovne teologije

Sveti Josemaria nas uči da kao temelje ovog posvećivanja uzmemo smisao „božanskog sinovstva“ – to da smo sin ili kćer Božja – što smo primili krštenjem; ili, a svodi se na isto, shvaćanje da smo „drugi Krist, sam Krist“. Poslani smo suotkupljivati s njim, dajući svoje živote za druge. Uči nas težiti razmatranju Boga u svakodnevnom životu, staviti svetu Misu u samo središte i korijen svoga nutarnjeg života. U svetom Josemariji nalazi se fundamentalno svjetlo za Krista i otajstvo zajedništva kršćana s Kristom, što nam otvara široku panoramu duhovne teologije.

Ali ova se poruka također tiče i drugih područja teologije. Svi zajedno, od kršćanske antropologije do crkvene ili moralne teologije, mogu u njoj pronaći neko svjetlo ili poticaj za svoj razvoj.

Koje su najznačajnije publikacije o učenjima svetog Josemarije posljednjih godina?

JL Kako bi se razumjelo njegovo učenje, važan su izvor djela Časnog sluge Božjega Alvara del Portilla, primjerice knjiga Uronjen u Boga, i djela biskupa Javiera Echevarrije, osobito Memoria del Beato Josemaria. U polju teologije postoje brojni autori koji bi se trebali spomenuti. Primjerice, dobro su poznati radovi Fernanda Ocariza na temu božanskog sinovstva, posvećivanju rada i kršćanskog poziva u učenjima svetog Josemarije. Tako je i s knjigama Pedra Rodrigueza, Martina Rhonheimera, Jose Luisa Illanesa, Antonia Aranda, i mnogih drugih. Postoji i detaljna bibliografija u nedavnom djelu u tri dijela, Vida cotidiana y santidad en la enseñanza de san Josemaría, autori smo Ernst Burkhart i ja.

Kongres uključuje i izdavanje knjige Diccionario de san Josemaría. Koja je svrha ove knjige? Tko je sve zaslužan?

JL Svrha knjige Diccionario je ponuditi sintezu učenja svetog Josemarije abecednim redom, uključujući i kratku bibliografiju na svakom početku. Zaslužni su brojni teolozi, povjesničari, filozofi i kanonski pravnici. Stvaranje knjige Diccionario trajalo je nekoliko godina pod uredništvom profesora Illanesa, zajedno s profesorima José Luisom González Gullónom, Mercedes Alonso i Inmaculada Alvom, sa sveučilišta Navarra. To je djelo jednako Dnevnicima svete Tereze Avilske i svetog Ivana od Križa i drugih velikih svetaca koje je izdao isti izdavač , Monte Carmelo. Postat će dio osnovne biografije svetog Josemarije, kao što će to biti i sa zaključcima ovoga Kongresa koje planiramo objaviti 2014.